• thumbnail

    Vitamin D u središtu pozornosti

    3 Minutes | 3145

Vitamin D u središtu pozornosti

Ponovno nam je stiglo najmračnije doba godine. Ako nam se s neba ne smiješi predivno bistro zimsko sunce, dani su kratki i često ispunjeni sivilom i maglom, hladnoćom i naoblakom.

To je razdoblje kada ne trpi samo naš duh, nego i naše tijelo. Spremnost na kretanje općenito pada, jednako kao i na boravak na otvorenom. A to ima prije svega posljedicu posebne vrste: opskrba našeg organizma vitaminom D je ugrožena, što može utjecati i na rizik od obolijevanja i smrtnosti.

Vitamin D ubraja se u skupinu vitamina koji su topivi u masnoći i vrlo su važni za zdravlje kostiju u starijoj dobi. Povećava gustoću kostiju i jača mišiće. S druge pak strane nedostatak u dječjoj dobi doprinosi pojavi rahitisa (koštane deformacije), a u odrasloj dobi osteomalaciji, tj. osteoporozi (bolesno omekšavanje kostiju, tj. demineralizacija). U starijih osoba raste rizik od padova, tj. od koštanih prijeloma ili rizik od smrti općenito. Ima li vitamin D i preventivnu ulogu u pogledu bolesti srca i krvožilnog sustava te određenih karcinoma, posljednjih je godina predmet brojnih znanstvenih studija. Također se raspravlja i o utjecaju na prehlade i bolesti dišnog sustava te na sklonost bolesti koronavirusom. Smatra se razmjerno potvrđenim da je imunološki sustav u slučaju značajnijeg nedostatka vitamina D u svakom slučaju oslabljen.

Vitamin D ima, u usporedbi s drugim vitaminima, posebnu važnost jer se njime ne opskrbljujemo samo preko hrane, nego ga organizam, djelovanjem sunčevog svjetla (UVB svjetlo), sam stvara u koži. Koliko je visoka ta proizvodnja najviše ovisi o dobu dana, tj. godišnjem dobu, geografskoj širini, vremenskim prilikama, nepokrivenoj površini kože, ali i o debljini i pigmentaciji kože. Tako je tijekom ljeta dovoljno izlaganje suncu u trajanju od 15 minuta. Sredstava za zaštitu od sunca ne bismo se smjeli odreći, bez obzira na to što oni malo umanjuju sintezu vitamina D. Situacija je kod nas tijekom zimskih mjeseci siromašnih suncem potpuno drukčija. U Austriji i Njemačkoj je UV indeks tijekom približno šest mjeseci prenizak kako bi organizam proizveo dovoljne količine. Građanin srednje Europe s mješovitim tipom kože trebao bi boraviti približno dva sata, u podnevnim satima, na otvorenom, izložen suncu na način da mu ruke i lice nisu prekriveni. Srećom, naš organizam može iskorištavati rezerve koje je prikupio tijekom proljeća, ljeta i jeseni. Vitamin D se, naime, tijekom više mjeseci skladišti u mišićnom i masnom tkivu.“

Ipak je, posebno u tamno godišnje doba, važno paziti na dovoljan unos vitamina D. Dobri izvori su prije svega vrste riba bogate mastima, kao što su haringa, losos ili skuša, ali i jetra, jaja (tj. žumanjak), neke vrste jestivih gljiva ili avokado. No, dnevna količina od 20 µg (ili 800 međunarodnih jedinica) koju preporučuju nutricionistička društva rijetko se postiže: djeca prehranom uzimaju prosječno samo oko 1 do 2 µg, a mladi, tj. odrasli oko 2 do 4 µg dnevno. Ako naš organizam ne proizvodi vitamin D odnosno proizvodi ga u nedovoljnim količinama, u našem zemljopisnom području preporučuje se dodatno uzimanje preparata vitamina D. To posebno vrijedi za starosnu skupinu od 65 godina i više, budući da se u starosti značajno ne smanjuje samo mobilnost, tj. vrijeme boravka na otvorenom, već općenito i sposobnost sinteze vitamina D. Tako organizam sedamdesetogodišnjaka proizvodi četiri puta manje vitamina D od dvadesetogodišnjaka. I kroničnim bolesnicima, posebno onim koji boluju od određenih crijevnih bolesti te osobama s tamnom bojom kože, preporučuje se uzimanje preparata vitamina D. Dijagnozu nedostatka vitamina D, odnosno stvarnu potrebu uzimanja vitamina D i njegovo propisivanje najbolje je raspraviti s obiteljskim liječnikom.“

Za sve nas vrijedi da trebamo iskoristiti svaku priliku za boravak na suncu u zimsko doba. Iako strah od nedostatka vitamina D nije utemeljen, isplati se, i to posebno u današnje vrijeme, osvijestiti nužnost prehrane bogate vitaminom D.“

Pitajte RAUCH